ZANIMLjIV PREDLOG SKUPŠTINI CRNE GORE, MINISTARSTVU TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, SKUPŠTINI OPŠTINE BERANE Eko trpeza na planini Haćim Duraković i njegovo agilno rukovodstvo, zajedno sa rukovodstvom Mjesne zajednice Trpezi, pokrenulo je, nedavno, i inicijativu da se Mjesna zajednica Trpezi, "ekološka trpeza u planini", proglasi za prvu ekološku mjesnu zajednicu u ekološkoj Crnoj Gori. Obratili su se, kako je i red, Skupštini Crne Gore, Ministarstvu turizma i zaštite životne sredine, Skupštini opštine Berane i Zavodu za zaštitu životne sredine. U zajedničkom pismu oni ističu da je prekrasni Turjak smješten na području Mjesne zajednice Trpezi, da je ovo bio nekad nacionalni, a danas je regionalni park, da na području Trpezi ima bezbroj pećina, vodopada, planinskih rječica, mlinova... Među ovim draguljima prirode ističe se izvor trpeškog Vrela, zatim dvadesetak vodenica, koje su nekad postojale na Trpeškoj rijeci, a sjutra bi mogle biti mini elektrane. U ovom pismu se dalje ističe da su vodna bogatstva šumskih predjela Turjaka idealna osnova za razvoj planinskog, eko, seoskog i ribolovnog turizma. Ipak, izvori pitke vode su najveće bogatstvo ovoga kraja, pa se u pismu nadležnima ističe "kad bi se prirodna bogatstva Bihora i njegovih sela iskoristila, stanovnici ovih krajeva bi bili najbogatiji siromasi na svijetu". Time se aludira na teške uslove života u ovom kraju i na činjenicu da mladi sve više odlaze. Mještani Trpeza su uz svoje rukovodioce i komšije iz Ekološkog društva Popča. Najviše zato što su se izborili da prekrasni Turjak ne postane regionalna deponija, što im je i dalje glavna preokupacija, da planinsku ljepoticu Popču, koju često zovu "Tarina posestrima", približe Evropi, odnosno turistima koji obožavaju netaknutu prirodu i skrivenu ljepotu kakva je ova. A da će uspjeti govori i podatak da je ovdje nedavno stigla velika grupa Norvežana, oduševljena slivom Popče i sa njenih 115 vodenica - sa 115 potencijalnih malih elektrana. To je, veli Duraković, neprocjenjivo blago i misli da bi se na Popči mogao izgraditi sistem mini - elektrana koje bi preporodile ovaj kraj. Ekološko društvo Popča nastoji da "osvoji" Evropu i preko zdrave hrane. U tom cilju predlažu da se rekonstruišu pogoni nekadašnje fabrike tepiha i u njima prerađuju šumski plodovi, mliječni proizvodi gljive, sokovi, džemovi, med... Vjeruju i da bi ih medovača, čuveni liker od meda, limuna i domaće šljivovice, takođe odveo u Evropu. Riječ je o proizvodu koji je i do sada na raznim sajmovima zdrave hrane osvajao razna priznanja. Riječju - ideja je na pretek. Sa neiskorišćenim prirodnim ljepotama bihorskih vrela, vodopada i vodenica treba upoznati razvijenu Evropu. Turiste prije svih. Zato svaka priča o Trpezima počinje i završava se pričom o budućnosti ovoga sela, koje, kao i čitav ovaj kraj, zaslužuje bolje dane. Zaslužuje preporod. Jer, ako se nešto ne uradi - odoše mladi. U bihorskim selima danas živi oko desetak hiljada ljudi. Ipak, svatovi su rijetki, ne čuje se dječji plač, u školama je sve manje đaka. Jedino rješenje je fabrika zdrave hrane ili fabrika za flaširanje pitke vode. Ipak, svi se nadaju. Jedna od njihovih nada zove se - Remzija Skenderović, koji na izvorištu Trpeške rijeke gradi mini - elektranu, veliki ribnjak i hotel. Sve oči su danas uprte u njega, jer vjeruju da će dovesti turiste. Ostali se uzdaju u zahtjev da Mjesna zajednica Trpezi postane prva ekološka mjesna zajednica u Crnoj Gori. Možda će onda biti sve drugačije, kaže i Haćim Duraković na kraju. Možda... Šta kažu u opštini Povodom inicijative Mjesne zajednice Trpezi i Ekološkog društva Popča iz Petnjice, oglasila se opština Berane, odnosno njen Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno - stambene poslove. Po njihovom mišljenju, ističe se da je opština Berane u svojim strateškim planovima i programima, turizam i poljoprivredu definisala kao razvojnu šansu i privrednu granu koja će u budućnosti omogućivati i obezbijediti značajne prihode. Impozantni visokoplaninski lanci Bjelasice, Mokre planine, Cmiljevice, Turjaka, Hajle, pitoma živopisna rijeka Lim sa brojnim pritokama, živopisna i atraktivna planinska jezera, brojni kompleksi listopadnih, četinarskih i mješovitih šumskih biocenoza sa raznovrsnom faunom, očuvana ekološka ravnoteža sa atraktivnim pejzažno - ambijentalnim osobenostima, povoljni i raznovrsni klimatski uslovi - stvaraju osnovu da se Berane razvije kao turistički centar. Iz ovih razloga, opština Berane pozdravlja i podržava svaku inicijativu koja je u funkciji afirmisanja prirodnih i turističkih vrijednosti našega kraja, kaže se u odgovoru opštine Berane na inicijativu. Što se tiče konkretnog zahtjeva da se Trpezi proglase za prvu ekološku mjsnu zajednicu u Crnoj Gori, iz opštine Berane poručuju da se zaštita prirode reguliše Zakonom o zaštiti prirode, po kome se izdvajaju zaštićeni objekti prirode. Ovim zakonom je precizirano da se regionalni parkovi, spomenici prirode i predjeli izuzetnih odlika, proglašavaju odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave, po prethodno dobijenoj saglasnosti i mišljenja Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kaže se na kraju ovog mišljenja. U Ekološkom društvu Popča i Mjesnoj zajednici Trpezi sada s nestrpljenjem očekuju šta će im odgovoriti nadležne državne institucije, odnosno ministarstva Haćim Duraković, predsjednik Ekološkog društva "Popča" iz Petnjice   Za Ekološko društvo "Popča", iz Petnjice se često kaže - da je jedno od najagilnijih na sjeveru Crne Gore. I s pravom. Jer, nema danas nijedne teme iz života Bihora i njegovih sela, ali i čitavog sjevera naše zemlje, a da se ne čuju njihov glas i njihovi argumenti. Tako je i ovih dana, kada je na dnevnom redu - Prostorni plan Crne Gore. Ekolozi iz "Popče" predlažu da se na rječici po kojoj su oni dobili ime, na kojoj je nekad bilo preko sto vodenica, izgradi lanac malih elektrana, odnosno da se predvidi izgradnja magistrale od Bioča kod Berana, preko Petnjice do Rožaja, koja bi kako kažu "ovamo vratila život"...    Ipak, naša riječ se često i ne čuje dovoljno kaže Haćim Duraković, agilni predsjednik Ekološkog društva "Popča", široj javnosti, poznat i kao jedan od najstarijih udarnika u Crnoj Gori. Izgleda da je ona narodna "daleko od očiju - daleko od srca" kod nas odomaćila. Jer, odavno smo zaboravljeni. A svi kažu - prekrasni predjeli, idealni uslovi za razvoj turizma. Međutim, od toga se ne živi. Nama trebaju novi putevi, pogoni za razvoj turizma, fabričice zdrave hrane, mini-elektrane, pogoni šumskog bilja, pogoni za otkup viškova, nove autobuske linije...     Živimo u ekološkoj državi, pa bi u skladu sa tim trebali i da se ponašamo i da radimo... Ovako počinje pismo Ekološkog društva "Popča" iz Petnjice, koje je juče stiglo u našu redakciju a koje su potpisali Haćim Duraković, predsjednik ovog Društva i Hamzo Muratović, predsjednik njegove podgoričke Podružnice. Oni predlažu da se na rijeci Popči, prekrasnoj "Tarinoj posestrimi" i njenim pritokama izgradi lanac mini-elektrana, koje bi, kako pišu dvojica ekologa, prosto preporodile ovaj lijepi ali zapostavljeni kraj. Bio nam je to i povod za kraći razgovor sa dvojicom ekologa. Ekološko društvo "Popča" iz Petnjice okuplja samo istinske zaljubljenike u prirodu, kaže njegov predsjednik Duraković. U posljednjih nekoliko godina mi smo inicirali nekoliko projekata čiji je krajnji cilj bio da se ljepote Popče, Gornjeg Bihora i čitavog ovog kraja što više približe posjetiocima. Jer, naše neopravdano zapostavljeno područje je idealno za razvoj planinskog, seoskog i eko-turizma i turisti će ga po našem mišljenju tek otkriti. Ipak, u jednom se svi slažemo - mini elektrane su budućnost Gornjeg Bihora. U tome se slažu i stručnjaci i obični građani, kažu Duraković i Muratović. Ekološko društvo "Popča" smatra da potencijale sliva rijeke Popče treba iskoristiti po principu "sa turbina u flaše", a da bi se taj cilj ostvario Društvo se obratilo Centru za hidroelektrane pri Mašinskom fakultetu u Podgorici. Ta visokostručna institucija sa zadovoljstvom je prihvatila naš zahtjev i izrazila želju za čvršćom saradnjom na čemu smo im zahvalni. Oni su nam potvrdili da region Gornjeg Bihora može poslužiti kao region za demonstraciju pilot - postrojenja budućih mini hidroelektrana. Osim toga, ova tema je u Crnoj Gori sve prisutnija. Nedavno je Vlada Crne Gore usvojila Akcioni plan za realizaciju strategije energetske efikasnosti za ovu godinu. Istraživanja za 15 lokacija za izgradnju mini elektrana biće završena do sredine godine a nakon toga se očekuje tender. Nedavno je i Montenegrobiznis alijansa formirala Odbor za energetiku koji će više sarađivati sa opštinama na ovom pitanju i baviti se skraćivanjem procedure za obezbjeđivanje koncensija za gradnju mini elektrana pa vjerujemo da investitori neće zaobići ni Gornji Bihor i naše područje koje je idealno za gradnju mini elektrana, tim prije, što je na slivu rijeke Popče postojalo čak 115 vodenica - potencijalnih mini elektrana. Duraković i Muratović kažu da prenose raspoloženje građana ovog područja kad se zalažu za njegovu budućnost koja će se ogledati u lancu mini-elektrana. Osim toga, podsjećaju oni, rijeka Popča je bogata i sa brojnim izvorima pitke vode a kada se zna da je nje sve manje, onda vjerujemo da će potencijalni investitori uskoro doći da posjete i naš kraj. Što se tiče stručnih nalaza, oni jasno govore da su naše vode čiste i bakterijski ispitane i biće naš glavni resurs u budućnosti. Riječju, poznati ekolozi iz Petnjice smatraju da se budućnost Gornjeg Bihora može graditi - ekološkim objektima. Izgradnjom mini elektrana i izgradnjom fabrike vode, za šta nijesu potrebna ogromna ulaganja. Na kraju, da kažemo i to da se Ekološko društvo "Popča", kako kažu njegovi čelni ljudi, "bavi i ispitivanjem bioloških svojstava izvorskih voda koja su pokazala izvanredne rezultate. Dakle, sad investitori imaju riječ, zaključuju Duraković i Muratović. I UNESCO protiv kamenoloma, ako treba  Berane – Ekološko društvo “Popča” iz Petnjice obratilo se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno ministru Milutinu Simoviću, sa zahtjevom da preduzme mjere iz svoje nadležnosti i posreduje zajedno sa ostalim nadležnim institucijama da se obustave radovi na Kamenolomu u mjestu Bioča, gdje se graniče opštine Berane i Bijelo Polje. Sporni kamenolom, kako je navedeno u zahtjevu, udaljen je toliko da ne smeta gradskim područjima tih dviju opština, ali ne i području Petnjice gdje su, kako kažu, ugroženi životi mještana, prirodna sredina, a posebno turistički potencijali i rijeke Popča i Lješnica. Ta NVO od Simovića traži da se “zabrane dalji radovi na kamenolomu, koji se izvode nelegalno i bez ikakvog odobrenja, na oko 1.000 metara od magistralnog puta Berane– Bijelo Polje, na riječnom kanjonu Popče. “Zemljište na kome je započeta izgradnja kamenoloma u blizini je naseljenih mjesta, u kojima se stanovništvo bavi poljoprivredom i stočarstvom. Prostor na potezu od Bioče do Petnjice uz rijeku Popču već je preplavljen kamenom prašinom usljed strujanja vazduha, a miniranje izaziva štete na eko – stazama, botaničkim baštama, u koje je uložen veliki novac”, navodi se u pismu upućenom Simoviću. Dodaje se da dalji rad kamenoloma treba obustaviti hitno, jer, ukoliko se problem ne shvati ozbiljno, u rješavanje će biti uključene sve nevladine organizacije sa tih prostora, UNESKO, mještani 23 bihorska sela, koliko ih na tom prostoru ima. U pismu ministru je navedeno da se “Popča” obraćala istim zahtjevom lokalnim vlastima u Bijelom Polju i Beranama, od kojih su tražili obustavu izgradnje kamenenoloma i da se javno saopšti ko je izdao odobrenje za izvođenje spornih radova, ali nijesu dobili nikakav odgovor. Dok čekaju odgovor Ministarstva, ekolozi koje okuplja “Popča” započeli su aktivnosti na prikupljanju potpisa pod nazivom “Peticija građana sa područja Petnjice za suzbijanje izgradnje kamenoloma na rijeci Lješnica u mjestu Bioča”, koju je do sada potpisalo nekoliko stotina građana. U Petnjici kažu i da je sporna lokacija dio bjelopoljske Opštine. Kako tvrde, u nekoliko navrata pojedinci iz Petnjice tražili su dozvolu od Ministarstva poljoprivrede da im ta lokacija bude ustupljena za razvoj stočarstva. Jedan od njih je i Petnjičanin Hasan Adrović, koji se ranije obratio zahtjevom za dodjelu zemljišta na trajno korišćenje. U zahtjevu je naveo da “moli da mu se prenese pravo korišćenja na dijelu parcele br. 1549. KO Poda, površine od oko 25 do 30 ari”. “Moja višečlana porodica i ja, zbog materijalne situacije namjeravamo da se posvetimo uzgoju koza, a zemljište koje tražimo na ustupanje, obraslo je niskim rastinjem i spada u kategoriju nisko- rastinjskih šuma i nema izražen ekonomski interes, pa bi u potpunosti odgovaralo bavljenju ovim poslom”, kazao je Adrović. On je u zahtjevu, upućenom na bjelopoljsku adresu, predložio da “ovlašćeni radnik iz područne jedinice za šumarstvo u Bijelom Polju, Uprave za nekretnine područne jedinice Bijelo Polje, uz podršku Direkcije za imovinu Opštine Bijelo Polje, izađu na lice mjesta, utvrde stvarno stanje, na osnovu čega ćete, nadam se, pozitivno odgovoriti”. Međutim, kako je kazao, na zahtjev mu nikada nije odgovoreno. Adrović tvrdi da je parcela, koja sada zadaje glavobolje stanovništvu, ustupljena nekom privatniku “kome je neko prećutno odobrio da bez ikakve dokumentacije sagradi kamenolom”. Hadrović: Radimo sve po zakonu Koncesionar kamenoloma, Bjelopoljac Nasuf Hadrović Nane rekao da su tvrdnje mještana Petnjice netačne, kada je u pitanju legalnost rada, kao i to da oni dobro poznaju braću Hadroviće, vlasnike firme “Montenegroput”, koja radi legalno i po zakonu. “Konkurisao sam kod države da mi dozvoli koncesije na koje sam čekao tri godine. U decembru prošle godine dobio sam koncesiju za eksploataciju kamena u Bioču na period od 11 godina, a ugovor sam sa državom potpisao u aprilu ove godine. “Crnagorašume” su mi izdale sve neophodne saglasnosti za rad, a posjedujem dokumentaciju i o ekološkim ispitivanjima, tako da nema nikakvih smetnji da počnem radove”, rekao je Hadrović. On je kazao da kamenolom još nije počeo sa radom, već da su u toku pripremni radovi, tako da mu nije jasno šta to smeta pojedinim Petnjičanima koji su udaljeni deset kilometara od Bioča i budućeg kamenoloma. “Mještani Bioča se ne bune, iako su im kuće u neposrednoj blizini. Njima moje preduzeće ne zagađuje prirodnu sredinu, već to smeta nekolicini koji su namjeravali da na toj lokaciji započnu sopstveni biznis, ali nijesu dobili odobrenje za to”, rekao je Hadrović, dodajući da je na “radilištu montiran filter koji garantuje da neće imati smetnji u dijelu zagađenosti vazduha”. Hadrović je sugerisao Petnjičanima koji se bune da povedu računa o zagađenosti rijeka na tom području u koje odlažu smeće.